Holokaust

Sjećanje na jednu od najmračnijih stranica ljudske povijesti — i obećanje da se nikada više ne smije ponoviti.

1933 — 1945
↓ saznaj više

Što je holokaust?

Holokaust (na hebrejskom Šoa — "katastrofa") sustavni je, državno organiziran progon i ubijanje milijuna ljudi koji su provele nacistička Njemačka i njezini suradnici tijekom Drugog svjetskog rata.

"Nije se dogodio sam od sebe. Dogodili su ga ljudi — i ljudi su ga mogli zaustaviti."

6 mil. ubijenih Židova
11 mil. ukupno žrtava
1,5 mil. ubijene djece
42 500 logora i geta

Kronologija

Holokaust se nije dogodio preko noći. Razvijao se postupno — kroz zakone, propagandu i ravnodušnost — sve dok zlo nije postalo organizirano i industrijsko.

1933.
Hitler dolazi na vlast
Nacistička stranka preuzima vlast u Njemačkoj. Otvara se prvi koncentracijski logor — Dachau.
1935.
Nürnberški zakoni
Židovima se zakonski oduzimaju građanska prava. Diskriminacija postaje službena politika.
1938.
Kristalna noć
Tijekom jedne noći uništeno je tisuće sinagoga, dućana i domova. Tisuće ljudi odvedeno u logore.
1939.
Početak Drugog svjetskog rata
Njemačka napada Poljsku. Počinje stvaranje geta u koje se zatvaraju Židovi.
1941.
"Konačno rješenje"
Nacisti donose plan o sustavnom ubijanju cjelokupnog židovskog naroda Europe.
1942.
Logori smrti
Auschwitz, Treblinka, Sobibor i drugi logori postaju mjesta masovnog ubijanja u plinskim komorama.
1945.
Oslobođenje
Saveznici oslobađaju logore. Svijet napokon vidi razmjere zločina. 27. siječnja oslobođen je Auschwitz — danas Međunarodni dan sjećanja.

Žrtve

Holokaust nije ciljao samo na jednu skupinu. Nacisti su progonili i ubijali svakoga koga su smatrali "nepoželjnim" — zbog vjere, etniciteta, jezika, mišljenja ili tijela.

Židovi
~ 6 milijuna
Romi i Sinti
~ 250 000 – 500 000
Sovjetski zarobljenici
~ 3 milijuna
Poljaci i Slaveni
~ 1,8 milijuna
Osobe s invaliditetom
~ 250 000
Politički neistomišljenici
stotine tisuća
"

Tko ne pamti prošlost, osuđen je da je ponovi.

— George Santayana

Što nas holokaust uči

Sjećanje nije samo gledanje unatrag — ono je obveza prema budućnosti. Evo što povjesničari i preživjeli najviše naglašavaju.

🕯️

Riječi imaju težinu

Holokaust nije počeo logorima — počeo je govorom mržnje, vicevima, propagandom i podjelom ljudi na "nas" i "njih".

👁

Šutnja nije nedužna

Mnogi su znali — i šutjeli. Ravnodušnost dobrih ljudi često je najjače oružje nepravde.

🤝

Hrabrost pojedinca

Tisuće "Pravednika među narodima" riskirali su živote da spase druge. Jedan čovjek može učiniti razliku.

📚

Pamtiti znači učiti

Svaka generacija mora ispočetka učiti — jer demokracija, sloboda i ljudska prava nisu samorazumljivi.